Jasmina Tutorov o knjizi i izložbi „Banatska Venera i junak Dimitrij“ Senke Vlahović

Knjiga Senke Vlahović „Banatska Venera i junak Dimitrij“ satkana je od dvadesetak lirskih književnih minijatura i isto toliko ilustracija. Njihov međuodnos, kao zov i odaziv, čini suštinsko jedinstvo ovog dela. Interakcija slike i reči  proširuje mogućnost izražavanja ideje dela, daje mu slojevitost, produbljuje njegovo značenje.

Ljubav Tatjane Larine i Dimitrija, temu vodilju ove priče, možemo pratiti u nekoliko nivoa. Sve je začeto u sanjarskom svetu intime žene gde vladaju meka nokturna i durski tonovi ljubavi. Bezmerna privrženost voljenom muškarcu, ali i senka nostalgije, snaga vere, ali i ranjiva mesta, trenuci ozarenja, ali i večna žudnja. Tatjana i Dimitrij, nastali od materije mašte i snova, prevazilaze okvire pojavnog sveta. Oni prerastaju opsenu prolaznosti, u njima su objedinjeni prostorno i vremenski udaljeni likovi pa je Tatjana Larina – Banatska Venera ponekad Jefimija, nekad Alisa, pa Persefona, a i Kosovska devojka... On, Dimitrije nosi u sebi i Adama i  Evgenija Onjegina, Vuka Isakovića, Dimitrija Karamazova... Njih dvoje sve te likove sažimaju u sebi i time dosežu do nadindividualnog, večnog, postaju arhetip ženstvenosti i muževnosti autorkine izmaštane vizije. S njima stvara ona svet poetske fantastike, otvarajući prostore vlastite neograničene svesti i kreativne slobode. U smeloj pustolovini duha koristi se simbolima koji otkrivaju trenutna stanja glavnih ličnosti knjige, ali pritom u sebi sadrže univerzalna značenja. Simboli otkrivaju da je čovek u rezonanci s  celom prirodom, s kosmosom. Tako se šiframa simbola otkriva veza Tatjane sa banatskom ravnicom, jer sve što je zemno jeste i žensko, pa je banatska ravnica, kao i ruska stepa, prirodno leglo za sanjarije ove umetnice. Dimitrije je ratnik, zaštitnik  ali i „duša lutalica“ i njihovo sudbinsko sjedinjenje je u transcendentalnim prostranstvima nebeskih plavetnih bezmerja.

Knjiga je satkana od poetsko-iracionalnih vizija i sve se u njima produžava u slutnje i snove...

Pošto je ovo tekst koji ide uz izložbu ilustracija, sada ću se posvetiti likovnom pristupu Senke Vlahović.

Autorki-sanjaru su prostori tesni pa zato ona beži u nebeske beskraje. Slikama-ilustracijama vlada plava boja nebogleda. Put u beskonačnost. Figure Tatjane i Dimitrija uronjene su u prostor plavetnila a pritom mu se otvaraju, konture tela su na nekim mestima usahnule. Tako plavetnilo  prodire u figure, prožima ih, dematerijalizuje, oslobađa od prizemnog i uznosi do spiritualnih visina. Priča u plavim prostorima slike nastavlja se kroz simbole. Našla je tu utočište vidovita zvezda, putokaz sudbina ili možda krajnje odredište aktera knjige, mač što uspostavlja mir i pravdu, Arijadnino klupče, spasonosno sredstvo što se odmotava da bi se našao put izbavljenja ili put do cilja, do zvezde staništa, klas žita da nahrani i proklija, školjka sa svojim erotično-ženskim značenjem, zreli nar...

Simbolika oblika i boja se na ilustracijama međusobno dopunjuju. Kreativnom alhemijom ovi simboli se međusobno domišljaju, i stvaraju magiju metafora čije značenje naslućujemo samo intuicijom, tim natčulnim vidom čovekovim.

Crtež kojim su iscrtani oblici odaje izuzetnu osetljivost svesti i ruke. On je tanan, nosi u sebi secesionističku lakoću i dekorativnost. Ističe botičelijevsku gracioznost i senzualnost Tatjaninog tela zaluđenog ambrozijom Erosa. Poetika arabeske svugde prisutna, najistaknutija je u crvenoj niti klupčeta koje se odmotava. Paleta je tonski iznijansirana, a u eteričnom širenju se meko dotiču pa dalje prožimaju i  tonovi  različitih boja. Iznenadno, u tim mekim pretapanjima tonaliteta odjekne snažno akcenat jarko crvene boje, unoseći uzbudljivu zvučnost u kompoziciju. Na počeku i na kraju knjige, dakle na prvoj i poslednjoj ilustraciji,  samo magmično širenje plave boje i  male svetlosne tačke, možda zvezde, ogroman nenaseljeni svemir, ishodište i uhodište svega postojećeg i sanjanog.

Ilustracije Senke Vlahović nisu same sebi svrha, već u simbiozi s tekstom zaokružuju punoću ove lirski izmaštane knjige.

                                                                                                            Jasmina Tutorov,
istoričar umetnosti i muzejski savetnik